Od samog početka kultiviranja jagode, čovjek je izdvajao i razmnožavao biljke koje su imale njemu poželjne karakteristike. Upravo je intervencijom čovjeka provedeno križanje između čileanske (Fragaria chiloensis) i virđinijske (Fragaria virginiana) jagode u 18. stoljeću. To je rezultiralo dobivanjem hibrida jagode od kojih potječe većina sorata koje danas uzgajamo.
Kako bi se poboljšala pojedina svojstva postojećih sorata jagoda, provode se brojna oplemenjivanja širom svijeta.

Biologija jagode obuhvaća proučavanje života jagode od njenog nastanka do kraja životnog ciklusa, a nadopunjuje se s drugim prirodnim znanostima. Rast jagode počinje u proljeće pri temperaturi iznad 5° C, a 14 do 20 dana nakon listanja u travnju počinje cvatnja i traje 10 do 25 dana, ovisno o vremenu. Svaka sorta jagode u uzgoju ima specifične zahtjeve za fotoperiodom i temperaturama u periodu diferencijacije generativnih organa, a o tome će ovisiti potencijal rasta i rodnosti biljke. Sorte jagoda koje su danas u proizvodnji uglavnom su samooplodne, stoga ne trebaju druge sorte oprašivače u nasadu. Bolji prirodi se postižu ukoliko osiguramo insekte za oprašivanje (najčešće pčele ili bumbari).

Vrtna jagoda ( Fragaria x ananassa Duch.) je grmolika zeljasta, višegodišnja biljka. Korijen jagode je vlasast, glavna mu je masa u tlu do 25 centimetara dubine i širine. List je trodijelan i nazubljen. Za jagodu je karakteristično da se razmnožava vriježama.
Cvijet je dvospolan ima 10 do 16 čašičnih listića i u pravilu 5 do 8 latica. Cvat se sastoji od cvjetova koji su smješteni na malim dršcima koje nosi glavni držak. Plod je sastavljen, a naziva se jagoda

Unutar roda Fragaria Linn. nalazi se 47 opisanih vrsta jagoda, a najsličnije su vrstama iz rodova Duchesnea Smith. i Potentilla L.
Neki autori upozoravaju da se najvjerojatnije radi o manjem broju vrsta, jer se jedan broj trenutačno vodi pod sinonimima. Kao samonikle u prirodi javljaju se na svim kontinentima, izuzev Australije.
Većina vrsta iz ovog roda ima diploidni broj kromosoma (14), dok su trenutačno najznačajnije oktoploidne vrste s 56 kromosoma.

Jagoda je u svijetu prisutna već stoljećima. Njeni plodovi pružaju užitak milijunima ljudi koji ih konzumiraju. Prvi zapisi sežu u vrijeme Rimskog carstva, kada su konzumirani plodovi F. vesca. U srednjem vijeku na dvoru Luja XIV organiziran je uzgoj iste vrste. Ozbiljnije širenje uzgoja jagode započinje tek nakon stvaranja hibrida Fragaria x ananassa u 18. stoljeću. Intenzivna proizvodnja organizira se polovicom 20. stoljeća nakon razvoja novih sorata unutar F. x ananassa i različitih tehnologija.