header
spacer
Glavni Izbornik
Poetna
O jagodi
Uzgoj
Bolesti i tetnici
Ekonomski znaaj
Propisi
Istraivanja
Projekti
Proizvoai
Dogaaji
Upotreba
Zdravlje
Ostalo
Forum
Kontakt
Vremenska prognoza
Web Linkovi
Datoteke
Pretraivanje
Vijesti
Login Obrazac
Korisniko ime

Lozinka

Zapamti me
Zaboravili ste lozinku?
Zabava
Vicevi
Filatelija
Filatelija
Marka_France_blok_400.jpg
Vicevi
E-mail i jagode

Jedan muenik bez posla prijavio se za posao u Microsoftu kao istac WC-a. Kadrovski direktor ga je primio na razgovor i posle kratkog testa mu kae: "Primljeni ste. Ostavite mi Va e-mail, tako da Vam mogu poslati ugovor i spisak Vaih dunosti." On muenik, zbunjen, odgovori da nema PC, pa samim tim ni e-mail. Direktor e na to: "E pa onda, ao mi je. Ako nemate e-mail, znai da virtualno ne postojite, tako da Vas ja ne mogu primiti na taj posao". Mueni siromah, oajan, izie iz sjedita Microsofta, bez ideje to da radi sa samo 10 dolara u depu. Uputi se prema supermarketu i tamo kupi gajbicu sa 10 kg jagoda. Za kratko vrijeme, proda sve jagode iduci od vrata do vrata i do podne duplira pocetni kapital. Iznenaen i sa entuzijazmom, ponovi istu stvar tri puta i vrati se kui sa 60 dolara. Radei tako, utrostruavao je i uetvorostruavao kapital svakoga dana. Za kratko vrijeme kupi runu dvokolicu, a kasnije je zameni sa jednim kamioniem. Radeci tako, u roku od jedne godine, postane vlasnik male flote vlastitih vozila. Za 5 godina postao je vlasnik jedne od najveih mrea za distribuciju namirnica u SAD. U tom trenutku, mislei na budunost porodice, odlui osigurati svoj ivot. Pozvao je osobu iz osiguravajueg drutva, a kako bi potpisao policu osiguranja. Ovaj ga na kraju razgovora upita za njegov e-mail, a da bi mu poslao podatke za policu osiguranja. ovjek mu odgovori da nema e-mail. "Ba udno, nemate e-mail, a uspjeli ste da napravite imperiju. A zamislite gdje biste tek bili, da ste ga imali!" – kae osoba iz osiguravajueg drutva.
ovek se zamisli, pa odgovori: "... u Microsoftu istei WC!!!"


Poetna arrow Dogaaji arrow Jeste li znali arrow Hrvatska postaje zemljom jagoda?

Hrvatska postaje zemljom jagoda? PDF Ispiši E-mail
Autor: Administrator   
Utorak, 08. Veljaa 2005. u 12:26

jagodeU Hrvatskoj se od Vrgorca do Zagreba i zagrebake okolice neprestano mnoe uzgajivai jagoda. U ponudi je sve vie domae jagode, sve vie zbivanja to promiu izravnu prodaju, pojedine naine uzgoja, primjerice u zatvorenu prostoru, hidroponski ili ekoloki, osnivaju se udruge, organiziraju izbori najomiljenije sorte...

Iako su joj od jagoda vanija proizvodnja jabuka, salate ili loznih cjepova, Fragaria oito procjenjuje dobru budunost seksi voa i u nas. Dr. Antonio Ferraresi iz talijanske tvrtke Vivai Mazzoni, s kojom surauje ve dvanaest godina, predstavio je nove sorte, od kojih je u kuanju meu est razliitih najbolje prihvaena clery, slatka i rana, koja dospijeva pet dana prije nekad rairene marmolade. Talijani posljednjih godina imaju s fragolom velikih problema te su u pet posljednjih godina gotovo prepolovili povrine pod tom kulturom. Dok, morajui se prilagoditi uvjetima proizvodnje u sjevernoj i junoj Italiji, nai susjedi kultiviraju ak dvadesetak sorata, njihovi glavni takmaci panjolci kultiviraju samo jednu, camarosu, koja je loijih organoleptikih svojstava, ali traje dulje. Tom su jagodom iz Severinine reklame za jogurt napunili supermarkete po cijeloj Europi i potukli talijansku industriju jagoda, koja se oito zaplela u sloene (i skupe!) marketinke strategije i uzmie stjecajem prilika oslonjena na butik-prodaju.

Svi uvjeravaju kako je i jagodi nuna prepoznatljivost, kako kupac mora i eli znati to kupuje, ali i da münchenska burza okrutno priznaje za sve sorte, neovisno o uvjetima proizvodnje, istu cijenu. S obzirom na to da trite jagode i dalje raste, neprestano se smiljaju nove sorte poboljanih svojstava, manje osjetljive, a produljene sezone. Samo u Italiji patentira se po dvadesetak u godini. Talijane vrlo ambiciozno kako u sortama tako i u tehnologiji napadaju Francuzi i Amerikanci te (u hidroponskoj proizvodnji) Nizozemci. Hrvatska prema podacima FAO-a ima pod jagodama samo 1000 hektara, a u tome u intenzivnoj proizvodnji, na foliji jedva 150 ha. Tek unatrag koju godinu imamo i prve znanstvenike koji se bave jagodom, a po rijeima jednoga od njih, mr. sc. Borisa Duralije sa Zavoda za voarstvo zagrebakoga Agronomskog fakulteta, hitno je potreban nacionalni institut, jer e pritisak na tu proizvodnju u nas rasti i izvana i iznutra. Nedvojbena su prednost Hrvatske jeftina radna snaga, nuna u toj agroindustriji, povoljna klima i relativno isto tlo i voda, blizina europskoga trita i mogunost produljenja sezone proizvodnje na nekoliko mjeseci, posebice na domau turistiku sezonu te zimu.

Institut bi ne samo istraio kako sa to manje novca ostvariti to vee uinke nego bi i domae proizvoae uputio to i kako da proizvode da im se najvie isplati u obilju ponuenoga iz razliitih zemalja. Drava o tome mora voditi rauna jer jagodama na malim parcelama egzistenciju mogu, kako se ve i pokazuje, osigurati mnoga obiteljska gospodarstva.

izvor: Veernji list

Zadnji put obnovljeno ( Utorak, 08. Veljaa 2005. u 12:56 )
< Prethodni   Slijedei >

Posljednje...
Najitanije...
Pretraivanje
Kratke Vijesti
Jagodasti daiquiri

Postoji stotine verzija jagodastog daiquiria, a mi Vam nudimo jedan od recepata. Uivajte! 

Recept za jagodasti daiquiri

Aktualno
Zanimljivosti
Tono je...
Kalendar
Veljaa 2016
P U S P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 1 2 3 4 5 6
Ovaj mjesec
spacer
 
Copyright © University of Zagreb, Faculty of Agriculture (2005)
All rights reserved
Ovaj site je izradjen pomou Mambo CMS